Češki predsjednik Vaclav Klaus potpisao je Lisabonski sporazum. Dovršetak hrvatskih pregovora s Europskom Unijom mogao bi se očekivati polovicom iduće godine

PRAG - Češki ustavni sud je danas, odbacivši tužbu grupe čeških senatora, presudio da je Lisabonski sporazum u skladu s češkim ustavom, zatim ga je potpisao i češki predsjednik Vaclav Klaus. Tako je i Češka, kao posljednja od 27 zemalja članica EU, ratificirala taj novi temeljni dokument Unije. Češki predsjednik Vaclav Klaus, zagriženi euroskeptik, dugo se opirao potpisivanju Lisabonskog sporazuma smatrajući da ne koristi Češkoj. Inače, sporazum je potvrđen u oba doma češkog parlamenta, prije toga je već bio na ustavnom sudu, ali Klaus je odbijao potpisati ratifikaciju. Naime, prema češkim zakonima, predsjednik može odbiti potpisati odluku parlamenta ako se s njom ne slaže.

Vijeće mudraca

No, na summitu održanom prošli tjedan čelnici EU naprosto su slomili Klausa i on je rekao da će potpisati Lisabonski sporazum čim dobije pravorijek suda te je obećanje i ispunio.

Jose Barroso, predsjednik Europske komisije, danas je izjavio kako se nada da će Lisabonski sporazum stupiti na snagu najkasnije početkom prosinca. Tako je završila odiseja novog temeljnog dokumenta Europske Unije koji ima iznimno važan utjecaj na Hrvatsku. Naime, EU je do sada funkcionirala na temelju Ugovora iz Nice, dokumenta koji je otvorio prostor za veliko proširenje EU na deset, većinom istočnoeuropskih, zemalja 1. svibnja 2004. No, Ugovor iz Nice je govorio o EU sa 27 članica i, striktno gledano, bez novog dokumenta nije bilo moguće daljnje širenje. Stoga je formirano vijeće mudraca koje je vodio bivši francuski predsjednik Giscard D'Estaing koje je napravilo Ustav EU. Taj je dokument, nažalost, propao na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj 2005., pa se od njega odustalo.

Ozbiljna kriza

EU se nakon toga našla u ozbiljnoj institucionalnoj krizi jer je zajednica 27 zemalja sve teže funkcionirala s obzirom na to da je bilo sve jasnije da je potrebno imenovati ljude koji će Uniju predstavljati u svijetu. Nakon godinu dana "promišljanja", zemlje članice Ustav su restrukturirale i novi je dokument prihvaćen u Lisabonu u prosincu 2007., na kraju portugalskog predsjedanja. Nakon toga je počeo postupak ratifikacije koji je bila zakočila Irska jer su njezini birači na referendumu u lipnju 2008. odbacili Sporazum. Novi je pak referendum, nakon što je kriza snažno uzdrmala Irsku, održan u listopadu ove godine i tada su Irci rekli "DA". Nakon toga je i poljski predsjednik Lech Kaczynski potpisao ratifikaciju, pa se čekalo samo Klausa.

I Balkan može u EU

Stupanjem Lisabonskog sporazuma na snagu ukidaju se sve formalne prepreke za ulazak Hrvatske i Islanda u članstvo EU. Sada, dakle, samo o nama ovisi hoćemo li i kada postati članicom Unije. Potrebno je nastaviti sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, reformama, posebno na području borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, pravosuđa i javne uprave. I jasno, potrebno je izbjeći bilo kakvu blokadu poput onih koje su blokirale pregovore: 2006. zbog najave da će na snagu stupiti ZERP i 2008. zbog karata koje su prejudicirale granicu u Piranskom zaljevu. Ako bi se zadržao sadašnji ritam otvaranja i zatvaranja poglavlja, dovršetak pregovora mogao bi se očekivati polovicom iduće godine, nakon čega bi Hrvatska (možda zajedno s Islandom) potpisala Pristupni pregovor s EU koji potom ide na ratifikaciju u Europski i parlamente zemalja članica. Taj bi proces mogao trajati nešto više od godinu dana i Hrvatska bi 28. (ili 29. ako Island bude brži) članicom EU mogla postati krajem 2011. ili početkom 2012. godine.

Lisabonski sporazum otvara i mogućnost ulaska drugih zemalja zapadnog Balkana u EU.

ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor i njezin slovenski kolega Borut Pahor potpisali su u podne u Stockholmu Sporazum o arbitraži. Potpisivanju sporazuma prisustvovao je švedski premijer Fredrik Reinfeldt.

Premijerka Kosor tom je prilikom izjavila kako se osjeća zadovoljno

- Ponosna sam što sam danas ovdje i što sam mogla potpisati ovaj sporazum. Uvjerena sam da je ovo dobar dogovor, ne samo za Hrvatsku, nego i za Sloveniju, ali i za EU.

Želim zahvaliti i švedskom premijeru što nam je dao potporu i bio uz nas, kao i švedskim vlastima, prijateljima iz Amerike te švedskim ambasadorima.

Mogu reći da je unatoč svim poteškoćama, padovima i usponima, jasno pokazano da želimo dogovor kao ovaj, a koji je "win-win", zapravo "win-win-win": i za Sloveniju, i za Hrvatsku, i za EU.

Slovenski premijer Pahor i ja od početka pregovora smo razvili odnose kakvi trebaju postojati na svim razinama. Riječ je o međusobnom poštovanju. Mislim da smo otvorili novu knjigu, ne stranicu, već novu knjigu između naše dvije zemlje. Ovo je korak naprijed koji je donio nadu nama, našim susjedima te čitavoj južnoj Europi. Hvala svima, ovo je jako dobar dan i sretna sam što sam ovdje - zaključila je Kosor.

Slovenski premijer se složio s Kosor.

- Drago mi je što smo prošli poteškoće koje su bile previsoko postavljene za neke prijašnje pregovarače. Ove dvije nacije nikad nisu bile u ratu što je rijetkost na ovom starom kontinentu. Susjedi smo, a bit ćemo susjedi i kad RH uđe u EU. No, i kada više neće biti granica, mora se znati gdje je granica, iako je otvorena. Ona se mora znati kako bi svaka zemlja ostvarila svoj suverenitet. Danas smo na putu da produbimo svoje odnose u svakom pogledu - zaključio je Pahor.

'Lista arbitara ne nalazi se u sporazumu pa se tu može intervenirati i s hrvatske strane predložiti stručnjake', smatra Mesić

ZAGREB - Riječ junction nije pravni izraz, junction znači spoj prema nečemu, a ne spoj SA nečega. Vidjet ćemo kako će taj pojam tumačiti međunarodni sud. Ako je 80 posto Slovenaca protiv protiv sporazuma, onda to znači da bi on čak mogao biti dobar, izjavio je predsjednik Stjepan Mesić novinarima nakon današnjeg skupa "Hrvati u BiH" na upit o Sporazumu o arbitraži.

Predsjednik je komentirao da je očekivao žešću raspravu u Saboru na temu stvaranja liste međunarodnih arbitara koji bi trebali utvrditi granicu na temelju međunarodnog prava.

- Lista arbitara ne nalazi se u sporazumu pa se tu može intervenirati i s hrvatske strane predložiti stručnjake - smatra Mesić.

Nije htio komentirati napade Damira Polančeca na njega.

"On ne zna što ja radim, a čini mi se da ni on ne zna što radi", kratak je bio Mesić.

Predsjednik Mesić je sudjelovao na skupu "Hrvati u BiH" gdje se razgovaralo o njihovom ustavnom položaju, kulturnom razvoju i nacionalnom identitetu. Skup su organizirali Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i zagrebački Pravni fakultet. Želja je bila potaknuti ključna pitanja o stanju u BiH i statusu Hrvata u političkim procesima na državnoj i entitetskoj razini.

Dok s hrvatske strane dogovor smatraju sramotnom ucjenom, slovenski ribari kažu da su spor zakuhali političari koji ih žele zavaditi

SAVUDRIJA, PIRAN - Dok su hrvatski i slovenski političari u Stocholmu potpisivali sporazum, savudrijski ribari prali su brodice, slagali koče i mreže.

Kiša pada i vlada naizgled mirna atmosfera ispod koje, vrlo je brzo postalo očito, tinja nezadovoljstvo koje lako može eruptirati. Ribari su, čim smo započeli razgovor, pokazali da vrlo dobro znaju što je potpisano u 12,15 sati i kakve bi to posljedice po njih moglo imati.

Ribari smatraju da ih je Vlada izigrala pristavši na "sramotnu ucjenu" - kažu da niti jedna država nije ulazak u EU morala plaćati teritorijem.

- U tom društvu mi nikada nećemo biti ravnopravni - stav je savudrijskih ribara.

Ono što je za jedne Savudrijska vala, za druge je Piranski zaljev. A u piranskoj luci nailazimo na sasvim drugačiju priču od one u savudrijskoj.

- Da, znam da se danas potpisuje sporazum, u podne i petnaest. Što je već prošlo? " govori Edvard Saksida, uvjeravajući nas da se priča oko spora na moru tiče samo velikih igrača s velikim brodovima i nekim drugačijim interesima, a ne običnih ribara.

U Piranu ih je možda 80-ak koji se bave ribarstvom, a problema s hrvatskom konkurencijom, tvrdi ribar Edvard , nije bilo.

- Oni nam nisu neprijatelji, oni su nam konkurencija, kao što smo konkurencija i mi u Piranu međusobno jedni drugima. Ja sam osobno uvijek normalno prolazio do otvorenog mora i volio bih da tako i ostane - govori miroljubljivi Slovenac, a njegovoj priči pridružuje se kolega Max.

- Ovaj spor zakuhali su političari, pokušavaju nas zavaditi. Mene je dva puta hvatala hrvatska policija. Zašao sam u hrvatski teritorij možda 100-200 metara. Bilo je to slučajno.

Ništa im ne zamjeram, izgledalo je kao da ih je netko poslao da to naprave. Ja s hrvatskim ribarima nemam problema, mi smo sirotinja, oni su sirotinja. Nema smisla da se svađamo - zaključuje Max koji se nada da će Hrvatska što prije ući u Uniju te da će tadasvi problemi na granici nestati.